Kupovina novog vozila, makar ono bilo i polovno predstavlja veliki stres za kućni budžet i investiciju kojoj treba pristupiti pažljivo i sa temeljnim istraživanjima. Kako se automobilska industrija iz godine u godinu menja, tako se primećuju i izmene u tražnji automobila. Kako da odaberete ekonomičan, udoban ali i na oko privlačan automobil, sa realnom cenom, pročitajte u nastavku našeg teksta.
Prvi korak – preciziranje budžeta
Podatak koji govori o kupovnoj moći domaćeg stanovništva sa vozačkim dozvolama je raspon cena u koje “novi” polovnjak treba da se uklopi. Iako se većina stanovništva (u procentu od 48%) i dalje pretežno odlučuje za automobile koji koštaju do 2.000 evra, u značajnoj meri je porasla potražnja automobila čija se cena kreće od 3 do 6.000 evra – njih je u proseku 24%.
I dalje je najmanje je onih koji su za svoj automobil spremni da odvoje 7 i više hiljada evra, ali je i njihova brojnost u porastu. Smatra se da će se u narednim godinama nastaviti ovaj trend, a da će buduće tržište na naše puteve dovesti prevagu novih marki, nad postojećim.
Preciziranje budžeta za novi automobil ne podrazumeva samo odvanjanje novca za njegovu kupovinu, već zaračunavanje svih propratnih izdataka sa kojima ćete se susresti kao vozač. Pod tim stavkama podrazumevamo cenu obavezne registracije, troškove od potrošnje goriva, eventualne sitne popravke ili saniranje/menjanje ozbiljnijih delova na automoiblu.
Dobra stvar je ta da ukoliko se dvoumite oko kupovine automobila koji je manje pouzdan, ali nešto jeftiniji od bezbednijeg i pouzdanijeg vozila – vredi sačekati sa kupovinom i pripremiti dovoljan iznos za kupovinu kvalitetnijeg vozila.
Upoznajte se sa realnim cenama
Uporedite karakteristike i cene polovnih automobila na našem tržištu i shodno tome donesite optimalnu odluku.
Na primer, razlike između motora koji sagorevaju dizel ili benzin, čak i na istom automobilu, mogu da budu i od 500 evra pa naviše – što je slučaj sa, verovatno najvoženijim automobilu na srpskim drumovima – Fiatovim modelom Punto, i to ne zbog saradnje sa domaćom zastavom, već isključivo zbog niskih cena.
Mali gradski hečbek, Punto se može naći od 1000 do 2500 evra, zavisno od vaše želje da vozite dizela, benzinca ili na plin. Za cenu popularnog Golf 4, dizela sa petoro vrata, budite spremni da odvojite i do 3.500 evra, koliko će koštati i karavan Opel Astre H.
Golf 1 je moguće naći i za do 1.100 evra. Peugeot 307 HDI koji sagoreva dizel i ima petora vrata na tržištu košta do 2.500 evra, što je cena i Škodinog karavana, benzinca.
Odaberite najpouzdanije polovnjake
Prema statističkim podacima, kompanije čiji su automobili najbrojniji na srpskim dumovima su i dalje Fiat, za njim sledi Opel, zatim Peugeot, Renault i VW. Starost polovnih automobila se takođe izmenila, pa se sa automobila koji su stari i do 12 godina, prešlo na mlađe, do 6 ili 7 godina vožene polovnjake. Ovaj podatak govori o poboljšanoj kupovnoj moći prosečnog vozača.
Otkup starih vozila u Srbiji, kao i zamena starijih automobila za novijeg polovnjaka dalo je veliki doprinos poboljšanju voznog standarda vozača, koji su na ovaj način štedeli veće količine novca.
Koji se modeli najviše traže u Srbiji?
Prvo mesto na lestvici za kupovinu novog automobila, bez presedana, drže svi Fiatovi modeli. Zatim slede Renault-ovi Megan i Clio, pa Peugeot-ovi 206, 307 i 406.
Ford (Focus) i Škodini modeli obično zauzimaju visoko drugo mesto među vozačima, a zanimljivo je primetiti da pojedini okruzi ne prate nužno ovakav redosled, tako da, Mazda, recimo, potpuno dominira u Moravičkom i Šumadijskom okrugu, a u Beogradu raste trend kupovine luksuznijih modela.
Nepisanu bronzu, i treće mesto ponosno zadržava Opel, i to zahvaljujući modelima Astra i Corsa – kojima čak ni generacija i godina proizvodnje ne predstavlja prepreku.
Nije teško pogotiti da nemački, tj. Volkswagen-ovi modeli i dalje uživaju najveće poverenje vozača u Srbiji, i predstavljaju želju mnogih Srba. Među novčano zahtevijim ali prilično viđenim markama automobila na srpskim putevima su vanvremenski modeli Golfa 4 i 5, ali i manje dvojke i Pola. Pasati se najviše voze među nešto platežnijim vozačima i onima kojima je nemački kvalitet stvar navike.
Pored Pasata, i to B5.5, na drugom mestu najopopularnijih, luksuznijih modela automobila je neprolazni Audi (A4 i A6), kojem vozači ostaju verni jer ima “ono nešto”.
Dobro se informišite o željenim automobilima
U Srbiji je najpoželjniji auto koji nije prešao „magičnih“ 120.000 kilometara, nevezano za godište i klasu. Pre kupovine se treba raspitati što više o stanju automobila, najčešćim kvarovima, pređenoj kilometraži i broju dosadašnjih intervenicja majstora.
Najpoželjnije kubikaže polovnih automobila
Motor zapremine do 2.0 litara već dugi niz godina postavlja ubedljivo najvažniju granicu, kada je u pitanju radna zapremina novog automobila. Iako će motori koji ulaze u okvir do 2000 kubika uspešno zaobići porez na luksuz, odnosno – znatno skuplju registraciju, vozačima pružaju i sigurnost za volanom, što znači – sigurniji saobraćaj.
Dizelaš ili benzinac?
Jednu od ozbiljnijih nedoumica kod kupovine novog automobila predstavlja i vrsta goriva koju će naš “ljubimac” koristiti za pogon. Vozači znaju da se izbor pri tome svodi isključivo na navike vozača, njihovo iskustvo i preferencije u vožnji, a ova dva tabora u realnom životu umeju da budu nepomirljiva.
Međutim, čak 63% vozača u Srbiji biraju automobile koji sagorevaju euro dizel. Potražnja za benzincima je opala za čak duplo u ondosu na prošlu godinu, ali se taj procenat smanjio i u korist automobila koji koriste gas za pogon. Dizelaši prednjače zbog, kako vozači kažu, ekonomičnije potrošnje goriva i lakšeg kretanja iz mesta.
Za vozila na metan, hibridni i električni pogon još uvek je vrlo malo interesovanje, iako se o npr. električnim ili pametnim automobilima danas priča više nego ikada.
Odabiru idealnog polovnjaka se očigledno treba posvetiti revnosno i razmotriti sve opcije vezane za godište, cenu i specifikacije. Zavisno od kupovne moći vozača, najpre se biraju ekonomičniji i pristupačniji modeli četvorotočkaša, ali je zanimljiva promena struja i interesovanja vozača, koji se sve više okreću mlađim generacijama automobila i stavljaju udobnost i bezbednost u saobraćaju na prvo mesto.